KONTAKTI ZDRAVSTVENIH USTANOVA U ŽZH

Dom zdravlja Široki Brijeg: 039-852-225; 039-852-226

Dom zdravlja Ljubuški: 039-831-514

Dom zdravlja Posušje: 039-681-124; 039-681-689

Dom zdravlja Grude: 039-662-162

Uprava civilne zaštite ZHŽ: 039-661-377

Zavod za javno zdravstvo ZHŽ (ZZJZ): 039-661-702


Izvod iz zapisnika s 11. sjednice Skupštine

Zapisnici sjednica14.12.2019. 0:00:00

11. održana je 25.10.2019. godine u Širokom Brijegu u dvorani za sastanke Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.

Sjednicom je predsjedao Predsjednik Skupštine Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jelčić.

Tajnik Skupštine Julijana Šimović je u ime Stručne službe Skupštine prozvala zastupnike na 11. redovnoj sjednici Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.

Nazočnost na sjednici Skupštine:

Sjednici Skupštine nazočni su sljedeći zastupnici: Marija Iličić, Marko Radić, Marija Lovrić, Milan Ševo, Mirko Jelić, Dobroslav Bukmir, Damir Jurišić, Darko Kvesić, Ivan Damjanović, Ivan Jelčić, Ivan Leko, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Klaudija Skoko, Željko Dragićević, Žana Miličević, Zvonko Jurišić, Ružica Galić, Ivo Sesar, Stjepan Vlašić.

Sjednici Skupštine opravdano su izočni sljedeći zastupnici: Tomislav Mandić, Ante Pavlović, Ivana Barišić.

Ukupna nozočnost zastupnika: Nazočno: 19 izočno: 0 opravdano izočno: 3.

Sjednici Skupštine nazočni su sljedeći ministri: Ružica Mikulić - ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa, Kristijan Zovko - ministar pravosuđa i uprave, Tomislav Pejić - ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi, Dario Sesar - ministar gospodarstva, Zdravko Boras - ministar unutarnjih poslova, Mladen Begić - ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Sjednici Skupštine opravdano su izočni sljedeći ministri: Zdenko Ćosić - predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Toni Kraljević - ministar financija Županije Zapadnohercegovačke, Miroslav Ramljak - ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša.

Ukupna nozočnost ministara: Nazočno: 6 izočno: 0 opravdano izočno: 3.

Usvajanje dnevnog reda

Predsjednik Skupštine Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jelčić predložio je slijedeći dnevni red, koji je usvojen jednoglasno.

Dnevni red:

1.Usvajanje Zapisnika sa 10. sjednice Skupštine Županije Zapadnohercegovačke,
2.Zastupnička pitanja, primjedbe i prijedlozi,
3.Razmatranje Prijedloga Odluke o prestanku mandata i dodjeli mandata zastupniku sljedećem kvalificiranom kandidatu i donošenje Odluke o verifikaciji zamjenskog mandata sljedećeg kvalificiranog kandidata u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke Stipe Bešlić,
4.Prisega zastupnika u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke,
5.Razmatranje Prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju liste zastupnika po nacionalnoj i stranačkoj pripadnosti u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke,
6.Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama s tarifom upravnih pristojbi Županije Zapadnohercegovačke (skraćeni postupak),
7.Nacrt Zakona o poticanju malog gospodarstva,
8.Prijedlog Odluke o pristupanju procesu strateškog planiranja i izradi Strategije razvoja obrazovanja i znanosti Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2020-2035.

1. Usvajanje Zapisnika sa 10. sjednice Skupštine Županije Zapadnohercegovačke

Nitko od navedenih zastupnika nije se javio za raspravu po navedenoj točki: Usvajanje Zapisnika sa 10. sjednice Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.

Glasovanje po ovoj gore navedenoj točki dnevnog reda:

Za: Marija Iličić, Marko Radić, Marija Lovrić, Milan Ševo, Mirko Jelić, Dobroslav Bukmir, Damir Jurišić, Darko Kvesić, Ivan Damjanović, Ivan Jelčić, Ivan Leko, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Klaudija Skoko, Željko Dragićević, Žana Miličević, Zvonko Jurišić, Ružica Galić, Ivo Sesar, Stjepan Vlašić.

Ukupno: Za: 19 protiv: 0 suzdržani: 0.

Status točke dnevnog reda: Usvojeno.

2. Zastupnička pitanja, primjedbe i prijedlozi

Zastupnik Dobroslav Bukmir U pitanju su migranti kojih po zastupnikovim saznanjima ima sve više. Zastupnik ističe kako je nekoliko migranata vidio u kasnim noćnim satim u Šipovači, pograničnom selu ljubuške općine/grada u kojem živi, a u kojem se nalazi mali granični prijelaz Kašče što pogoduje lakom prelasku iz države u državu. Bukmir se pita, što bi bilo da su ovi migranti koje je vidio, počinili krađu ili nešto slično, kako bi ih se zakonski tretiralo, te pretpostavlja kako će ih s hladnijim danima sa sjevera sigurno dolaziti sve više. Zastupnik je svjestan kako se ovo pitanje ne odnosi izravno na ministra MUP-a ŽZH nego na Federalno Ministarstvo sigurnosti i mišljenja je, sudeći po medijskim objavama, kako će situacija s migrantima biti još gora uzimajući u obzir loše stanje u državi općenito.

Ministar unutarnjih poslova Zdravko Boras odgovara zastupniku Bukmiru kako je u posljednjh nekoliko godina, na području ŽZH povećan broj migranata, pogotovo na području Grada Ljubuškog, odnosno Općine, iz razloga što se praktički otvorila još jedna ruta te migrantske krize. Ministar podsjeća nazočne na slikovito rečeno zagušen prostor u bihaćkom kantonu te da se otvorila južna ruta, o čemu je ministar ranije i govorio: dolina Neretve i jug prema Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji. Ministar Boras ističe kako se ŽZH još uvijek uspješno nosi s problemima migrantske krize u suradnji s graničnom policijom te dodaje kako je ŽZH potpisala sporazum o međusobnoj suradnji s Graničnom policijom - sve migrante koje zateknu na prostoru ŽZH u suradnji s drugim agencijama prebaciti u azilantski centar Salakovac ili, ako se neki izjasne, u neke udaljenije prihvatne centre prema Sarajevu. Migranti ne borave duže na području ŽZH ističe ministar Boras, jer ih policijski službenici, čim ih uoče ili zaprime dojavu od građana postupaju pravovremeno. Kakva će situacija biti u skoroj budućnosti, ostaje za vidjeti tvrdi ministar Boras i dodaje kako se građani ŽZH mogu još uvijek osjećati sigurno. Vezano za eventualna počinjenja kaznenih djela od strane migranata o kojima je govorio zastupnik Bukmir, ministar odgovara kako je potrebno paziti na sigurnost kuća, vozila i domaćinstava ali da do sada na području Ljubuškog nije bilo nekih težih kaznenih djela osim provaljivanja nekoliko migranata u napuštene kuće kako bi se tu očito jedno vrijeme stacionirali.

Zastupnica Marija Lovrić se referira na inicijative koje je uputila Skupštini na 6. sjednici - 'Inicijativi za izmjenu poreza na promet nekretnina', pa zastupnicu zanima što je s tom inicijativom i u kojem je smjeru otišla, a druge dvije inicijative su bile upućene na 8. sjednici skupštine – jedna o 'dodjeli statusa roditelja njegovatelja' i druga za 'dodjelu naknade za majke s četvero i više djece'. Što je u među vremenu bilo s tim inicijativama i dokle se došlo s njima, pita se zastupnica Lovrić? Zastupnica je, ponukana problemima s kojima se svakodnevno susreću osobe s invaliditetom i otežanim kretanjem po javnim površinama, zatražila da se vrati Zakon o uklanjanju arhitektonskih barijera. Naime, u okviru Zakona o graditeljstvu koji je objavljen u NN 07/14 taj Zakon je ukinut u NN 1/16, međutim u okviru tog Zakona o graditeljstvu, bio je riješen problem arhitektonskih barijera. Zastupnica traži da se ponovno uvede (uvrsti) Propis kojim će se riješiti pitanje arhitektonskih barijera jer je bitna reakcija OSC-a i Udruga osoba s invaliditetom na onemogućavanje pristupa određenim lokacijama i odredištima čime se krše zakoni, pa zastupnica apelira da se ovo provjeri i da se taj Zakon vrati na snagu. Vjeruje kako je nastala slučajna greška koju je moguće što prije ispraviti.

Predsjednik Skupštine Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jelčić zastupnici Lovrić pojašnjava kako su njezine inicijative proslijeđene ministarstvima koja su nadležna za tu problematiku.

Zastupnik Zvonko Jurišić se referira na 8. sjednicu Skupštine ŽZH na kojoj je s Dnevnog reda skinuta točka 'Izvješće Nezavisnog odbora za izbor i revizije' te djelomično citira predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a, zastupnika Ivana Leku koji je tada rekao da Klub predlaže da se ta točka skine s Dnevnog reda i da bi se to Izvješće trebalo doraditi. Od tada je prošlo punih pet mjeseci, tvrdi zastupnik Jurišić i dodaje kako je prema nekim njegovim spoznajama to Izvješće dorađeno i dostavljeno Skupštini. Znači, Nezavisni odbor za izbor i reviziju je, uz Skupštinu i Vladu – najvažnije tijelo. Upravo iz tog razloga, zastupnici bi trebali biti upoznati s Izviješćem o radu tog odbora za proteklu 2018. godinu, a moglo bi se izvijestiti Skupštinu i za devet mjeseci rada u 2019. godini, ističe zastupnik Jurišić, i ponovno se pita kada se može očekivati Izviješće i hoće li ga biti uopće? Ako neće, zbog čega? Krije li se tu nešto? Ako se ne krije, neka se Izviješće da na Skupštinu. Jurišić zatim upućuje pitanje ministru MUP-a Zdravku Borasu. Referira se na upit koji je postavio ministru putem tajništva Skupštine pismeno prije otprilike tri mjeseca (zastupnik nije siguran), i tvrdi kako još uvijek nije dobio odgovor, te pita ministra Borasa, hoće li on kao zastupnik dobiti odgovor i u kojem roku? „Ako se držimo poslovnika, a ne držimo se u tim nekim stvarima, i ne želim cjepidlačiti sada oko toga da treba odgovoriti u roku od 30 dana, ali prošlo je više od 90 dana i bio bi red barem nekakav odgovor da dobijem, i radi kolega iz Skupštine (maloprije smo dobili odgovor iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za zastupnicu Lovrić)“, pojašnjava zastupnik Jurišić i dodaje kako razumije poslovne i privatne obveze koje ima ministar Boras, ali je potrebno da se odgovori zastupnicima i cjelokupnoj javnosti. Zastupnik komentira slučaj nedavno ubijene Lane Bijedić jer mediji, portali i kafići stalno o tome pričaju. Zastupnik ne želi elaborirati oko toga gdje je sve pročitao o tom slučaju i nabraja neke internetske portale kao izvore informacija o tome što se s dotičnom Bijedić događalo. Zastupnik Jurišić ministru Borasu govori kako se u javnosti 'sve' zna i kako se događaj s nesretnom djevojkom zbio na području ŽZH te kako bi za to trebala biti nadležna Policijska uprava Županije Zapadnohercegovačke da vodi tu istragu, poznato je kako je, primjerice njezin mobitel poslan u inozemstvo kako bi ga se istražilo, dodao je zastupnik Jurišić i predložio ministru Borasu da se sjednica Skupštine zatvori za javnost nekih 20 minuta i da ministar, ukoliko želi, izvijesti zastupnike o tijeku istrage u slučaju Lane Bijedić. Zastupnik se pita, dokle je stigla ta istraga i ima li nekih naznaka da će se naći počinitelj, ako se uzme u obzir kako zastupnik sam tvrdi da su izuzeta dva vozila – jedno iz Ljubuškog, drugo iz Čapljine i da su vještačena (bmw, fiat), zastupnik je sve to negdje pročitao, ali očekuje od ministra Borasa kao čelnog čovjeka MUP-a da izvijesti o tijeku istrage i svemu vezanom za ubojstvo Lane Bijedić, kako članove Vlade tako i zastupnike u Skupštini ponavljajući da, ukoliko je potrebno, sjednicu zatvori za javnost 20 minuta ukoliko informacije nisu još za iznošenje u javnost. Odgovor očekuje u usmenoj formi. U pismenoj formi zastupnik postavlja pitanje, kako sam kaže – svima! Najprije predsjedniku Skupštine Ivanu Jelčiću, predsjedniku Vlade i ministrima da svim zastupnicima dostave točan broj savjetnika koji su primljeni, zaposleni, odnosno rade kako u ministarstvima, tako u Skupštini, Vladi i svim institucijama čiji je osnivač Skupština i Vlada ŽZH. Zastupnik još jednom ponavlja kako će ovo postaviti pismeno (ali ovo samo sad najavljuje usmeno) kako želi da se dostave osobni podaci: ime i prezime, ime oca, datum rođenja, stručna sprema s točnim nazivom, sss, vss, godina stjecanja stručne kvalifikacije i ustanova u kojoj je stečena ta kvalifikacija, po mogućnosti navesti i poslove na kojima je radio/la prije nego je postao/la savjetnik/ca. "To ćete dobiti pismeno idućeg tjedna", dodaje zastupnik Jurišić.

Predsjednik Skupštine Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jelčić upozorava zastupnika Jurišića podsjećajući ga na 'povredu Poslovnika' o kojoj je i sam zastupnik maloprije govorio. Naime, Poslovnik dopušta postavljanje dva pitanja po obraćanju, a zastupnik Jurišić je postavio već četiri. Predsjednik Jelčić zatim odgovara na upit koji je zastupnik Jurišić postavio, a tiče se Izvješća o radu Nezavisnog odbora za izbor i reviziju za 2018. godinu. koji je kao točka Dnevnog reda sjednice povučen radi dorade. Jelčić ističe kako će to Izviješće svakako biti na sjednici, možda čak i na idućoj. Kolegij utvrđuje Dnevni red sjednice, i predsjednik misli kako će Kolegij u što skorijem vremenu predmetno izviješće uvrstiti u Dnevni red sjednice Skupštine.

Ministar unutarnjih poslova Zdravko Boras odgovara zastupniku Jurišiću kako još nije dobio pismeno upit o kojem zastupnik govori te da će kad ga dobije, ministarstvo promptno na njega odgovoriti. Što se tiče drugog zastupnikova pitanja, ministar kaže kako je na nekoj od prethodnih sjednica rekao da je zastupnik Jurišić nekada obnašao funkciju predsjednika Vlade i da bi trebao znati što su čije nadležnosti koje su regulirane Zakonom o MUP-u i Zakonom o policijskim službenicima. Ministar zastupnika podsjeća kako je jednom dao izjavu o tome kako su policijski službenici odgovorni za provođenje istrage što je netočno, ističe Boras i nastavlja sugerirajući zastupniku Jurišiću da ne obmanjuje javnost jer istragu vodi Tužiteljstvo Županije Zapadnohercegovačke i ta institucija je nadležna za sve informacije. Što se tiče aktivnosti djelatnika Uprave policije onda i tu ima hijerarhija – prvi je komesar! Ministar, ističe Boras, niti ima pravo po Zakonu miješati se u rad, pogotovo istražni dio rada policije, a pogotovo ne davati nekakve izjave za konkretno djelo. Ministar Boras pred nazočnima odgovorno ističe kako on ne može davati izjave o tom slučaju pogotovo u ovom trenutku. Da je predmet, odnosno istraga završena on kao ministar bi trebao izvijestiti, no međutim istraga nije završena, a za neke daljnje informacije slobodno se može bilo tko obratiti Tužiteljstvu ŽZH.

Zastupnica Žana Miličević postavlja pitanje ministru Zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislavu Pejiću, a tiče se markice na zdravstvenoj knjižici koja vrijedi godinu dana. Ako zdravstveni korisnici imaju tu markicu zašto se knjižica mora ovjeravati svako tri mjeseca?

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislav Pejić odgovara zastupnici Milićević kako u Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi trenutno rade na uvođenju elektronskih zdravstvenih iskaznica i one bi trebale u sljedećoj godini biti već u optjecaju 1.1.2020.godine i na njima će se moći elektronski obaviti ovjera. Na njoj će biti i markica koju imamo i sada, ali u obliku koji je uređen jednim Federalnim aktom koji će se, kako ministar Pejić ističe, apsolutno ispoštovati i dat će se na tu zdravstvenu iskaznicu također i određeni podaci koje ona mora sadržavati, kao i određene podatke koji će liječnicima i sestrama koji budu u zdravstvenim ustanovama koje su ugovorene sa Zavodom za zdravstveno osiguranje, dati informacije o pacijentu čime bi se izbjegao taj dio ovjeravanja svaka tri mjeseca, a dobit će se kvalitetniji vid evidencija i o uplaćivanju zdravstvenih doprinosa, a isto tako će se skratiti čekanje na šalterima domova zdravlja. Npr. u čitač se stavi ta zdravstvena iskaznica i automatski će se dati informacije o pacijentu koji posjeduje tu zdravstvenu iskaznicu.

Zastupnik Zvonko Jurišić tvrdi kako je pitanje poslao Stručnoj službi Skupštine, vidjet će se ti mailovi iz mjeseca lipnja, a zastupnik nije imao vremena sada to pretraživati. Zastupnik misli da je kontaktirao nekoga i da je pitanje stiglo, pa se zastupnik referira na mail kojim je poslan Dnevni red, jer je on bio na nekom kongresu u Zagrebu i slučajno je to otvorio pa je vidio da će biti sjednica Skupštine. Iako je ranije bila praksa, kada zastupnici dobiju mail, da netko iz tajništva zovne telefonom da je stigao i da će Skupština zasijedati. To je, po zastupnikovu mišljenju, dobra praksa jer zastupnik nije uvijek pri mailu, laptopu ili telefonu, pa kad se pošalje mail bilo bi dobro da, kao što je bilo do sad, da se nazove i obavijesti dodatno. Zastupnik kaže kako mu je taj mail dva dana bio nepročitan u inboxu. To se, prema njegovim riječima odnosi na tvrdnju ministra Borasa koji je maloprije izjavio kako nije dobio zastupničko pitanje, dakle tu odgovornost pada na zastupnika i Stručnu službu Skupštine, dodaje Jurišić. Što se tiče zastupnikova upita vezanog za istragu u slučaju Lane Bijedić, zastupnik je svjestan da tužiteljstvo vodi istragu, ali ne hoda tužitelj po terenu, već policijski inspektori ili zajedno po nalogu tužitelja i zastupnik ponavlja ministrove izjave kad je rekao da on baš nema kao ministar ovlasti i odgovornosti ili se nema pravo miješati i informirati, zastupnik ističe kako on ne bi baš rekao da je to tako. Iz tog razloga je maloprije rekao, kako vidi da se mijenaju pravilnici o unutarnjem ustrojstvu i od nedavno, tvrdi Jurišić, ministar ima mogućnost i daje suglasnost na imenovanje načelnika Krim službe u policijskim upravama, odnosno postajama. Zastupnik se pita je li izišao novi pravilinik prije otprilike mjesec i pol dana čime je ministar sebi omogućio ako on daje suglasnost na imenovanje načelnika Krim službe onda je zastupnik mišljenja da taj načelnik Krim službe ima određene obveze i prema ministru da ga izvjesti što rade, što su napravili i slično. Ovo je na jedan način i odgovor zastupnika Jurišića na ministrovo pitanje.

Ministar unutarnjih poslova Zdravko Boras ističe kako ovo nije replika, i misli kako je ovo njegovo posljednje obraćanje zastupniku Jurišiću na današnjoj sjednici. Prema riječima ministra Borasa, zastupnik Jurišić obmanjuje javnosti i ministar apelira zastupniku ponavljajući njegove riječi o tome kako tužitelj ne hoda po terenu, ali upravo suprotno - tužitelj i hoda po terenu i nazoči uzimanju iskaza, ističe ministar Boras i dodaje kako se ne želi miješati u taj dio nadležnosti koje su jasno propisane. Apelira zastupniku da malo bolje prouči materiju vezanu za ovu problematiku. "Kažete da dajem suglasnost za imenovanje načelnika krim policije, znači komesar u suglasnosti s ministrom donosi prijedloge za imenovanje i načelnika uprava i krim policije, ali ministar ne daje suglasnost isključivo, znači komesar može bez suglasnosti ministra imenovati načelnika krima, a u ovom slučaju je isto propisano u Zakonu - ako policijski službenik ne ispunjava uvjete po činu za određeno radno mjesto onda mu ministar daje suglasnost" rekao je ministar Boras i istaknuo kako bi on vrlo rado informirao što zna o toj istrazi i zastupnike i javnost, ali ne smije kršiti Zakon.

Status točke dnevnog reda: Nije definirano.

3. Razmatranje Prijedloga Odluke o prestanku mandata i dodjeli mandata zastupniku sljedećem kvalificiranom kandidatu i donošenje Odluke o verifikaciji zamjenskog mandata sljedećeg kvalificiranog kandidata u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke Stipe Bešlić

Izjašnjavanje odbora:

Mandatno imunitetno povjerenstvo jednoglasno je prihvatilo Razmatranje Prijedloga Odluke o prestanku mandata i dodjeli mandata zastupniku sljedećem kvalificiranom kandidatu i donošenje Odluke o verifikaciji zamjenskog mandata sljedećeg kvalificiranog kandidata u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke Stipe Bešlića.

Nitko od navedenih zastupnika nije se javio za raspravu po navedenoj točki: Razmatranje Prijedloga Odluke o prestanku mandata i dodjeli mandata zastupniku sljedećem kvalificiranom kandidatu i donošenje Odluke o verifikaciji zamjenskog mandata sljedećeg kvalificiranog kandidata u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke Stipe Bešlić.

Glasovanje po ovoj gore navedenoj točki dnevnog reda:

Za: Marija Iličić, Marko Radić, Marija Lovrić, Milan Ševo, Mirko Jelić, Dobroslav Bukmir, Damir Jurišić, Darko Kvesić, Ivan Damjanović, Ivan Jelčić, Ivan Leko, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Klaudija Skoko, Željko Dragićević, Žana Miličević, Zvonko Jurišić, Ružica Galić, Ivo Sesar, Stjepan Vlašić.

Ukupno: Za: 19 protiv: 0 suzdržani: 0.

Status točke dnevnog reda: Usvojeno.

4. Prisega zastupnika u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke

Predsjednik Skupštine Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jelčić je zatim pozvao zastupnika Stipu Bešlića koji je prisegnuo kako će povjerenu mu dužnost zastupnika u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke obnašati savjesno i odgovorno te se pridržavati Ustava i zakona te drugih propisa donesenih u skladu s Ustavom i zakonima.

Status točke dnevnog reda: Usvojeno.

5. Razmatranje Prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju liste zastupnika po nacionalnoj i stranačkoj pripadnosti u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke

Nitko od navedenih zastupnika nije se javio za raspravu po navedenoj točki: Razmatranje Prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju liste zastupnika po nacionalnoj i stranačkoj pripadnosti u Skupštini Županije Zapadnohercegovačke.

Glasovanje po ovoj gore navedenoj točki dnevnog reda:

Za: Stipe Bešlić, Marija Iličić, Marko Radić, Marija Lovrić, Milan Ševo, Mirko Jelić, Dobroslav Bukmir, Damir Jurišić, Darko Kvesić, Ivan Damjanović, Ivan Jelčić, Ivan Leko, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Klaudija Skoko, Željko Dragićević, Žana Miličević, Zvonko Jurišić, Ružica Galić, Ivo Sesar, Stjepan Vlašić.

Ukupno: Za: 20 protiv: 0 suzdržani: 0.

Status točke dnevnog reda: Usvojeno.

6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama s tarifom upravnih pristojbi Županije Zapadnohercegovačke (skraćeni postupak)

Izjašnjavanje odbora:

Povjerenstvo za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo jednoglasno je prihvatilo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama s tarifom upravnih pristojbi Županije Zapadnohercegovačke (skraćeni postupak).

Odbor za pravdu, upravu, ljudska prava, slobode i ravnopravnost spolova jednoglasno je prihvatio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama s tarifom upravnih pristojbi Županije Zapadnohercegovačke (skraćeni postupak).

Ministar pravosuđa i uprave Kristijan Zovko ističe kako su ove izmjene Zakona rađene jer je ovaj Zakon u programu rada ministarstva kao i u programu rada Skupštine, te dodaje kako su u ministarstvu člankom 1. prije nego se krenulo u izradu Zakona, od svih tijela uprave zatražili evidenciju o tome imaju li ikakve nove tarife koje se trebaju brisati, jer izmjenama Zakona dolazi do promjena tarifa. Obratila su se četiri tijela, a Ministarstvo pravosuđa i uprave je ispravilo ono što su oni tražili uz ono što je resorno ministarstvo smatralo potrebnim. Dakle, u članku 1. prilikom razgovora s Ministarstvom obrazovanja se došlo do zaključka kako je točka 'C' nejasna u praksi, iako je ministru Zovku kako sam kaže bila jasna, ali da ne bi došlo do nedoumice, tu točku su slikovito rečeno razbili na dvije točke 'C' i 'J'. Nova točka, da bi bilo jasnije tko je oslobođen plaćanja tarife vezano za javne ustanove u biti za škole - jesu li ih osnovale općine/gradovi ili privatne osobe, tako da je sada jasno u tom dijelu, ističe ministar Zovko. U članku 2. predloženog Zakona smo također, čitajući Zakon vidjeli nadzor gdje se htjelo točno odrediti tko ima nadzor za što, kako ne bi u praksi bilo nejasno je li netko nadležan ili nije nadležan. Iz tog razloga je izričito propisano za što je nadležno Ministarstvo pravosuđa, a za sve ostalo Ministarstvo financija, ističe ministar Zovko. Člankom 3. Ministarstvo unutarnjih poslova je na svoj prijedlog reklo jer su izmjenama Zakona te ovlasti prešle na druge razine vlasti tako da za te tarife nismo nadležni mi kao Županija nego Federacija odnosno Općina. To isto u članku 4.,ističe ministar Zovko i nastavlja obrazlagati kako u članku 5. su rađene izmjene tarifa jer je Zakonom o oružju i streljivu i pravilnicima došlo do novih tarifa i tu je Ministarstvo predložilo izmjene koje su uvažene. Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi je u svojim prijedlozima išlo na povećanje tarifa jer su smatrali da su dosadašnje tarife nedovoljne za onaj dio posla koji se radio da bi izdale te tarife. Što se tiče Ministarstva obrazovanja, i ono je također išlo s izmjenama nekih tarifa gdje se smatralo nedovoljnom visina tarife i da bi ju uvećali kako bi taj posao koji oni rade za to bio adekvatan. Za ministarstvo pravosuđa i uprave, išlo se u pravcu smanjenja tarifa koje se odnose na registraciju udruga, odnosno brisanja udruga gdje se išlo na smanjenje i uvođenje nove tarife da bi bilo jasno. Ministar Zovko nastavlja: "U registru koji mi vodimo, imamo preko 700 udruga, Zakon je star - iz 2002. godine, Zakon je federalni, u njemu nije jasno određeno kako se brišu udruge. Znači, tamo stoji, znam da će netko reći tko je čitao, da stoji da moraju osam godina imati skupštinu, ali nije rečeno što kad nemaju skupštinu? Znači niti je pravilnikom propisano na koji način se brišu udruge, pa se išlo na tu opciju da cijena brisanja udruge bude 20 a ne 130 maraka koliko je sada bilo kako bi makar na taj način potakli udruge koje stoje i nisu aktivne". Također, dodaje ministar Zovko, tu je nova tarifa vezana za polaganje ispita i to je do sada bilo po općem 10 KM, sada će biti 5 KM, izdavanje rješenja za polaganje ispita i riječi koje su brisane u Zakonu jer se htjelo pojednostaviti izdavanje preslika originala jer umjesto izgubljeni/uništeni ima posebna procedura i zna se kako se traži izgubljeni i uništeni dokument. Što se tiče prijelaznih odredbi, svi postupci koji su započeti će se raditi po starom, a i da Zakon stupi na snagu 8 dana od dana donošenja.

Zastupnik Dobroslav Bukmir komentira kako tarife poskupljuju duplo, osim Ministarstva pravosuđa i uprave i uspoređuije to s druga dva ministarstva koja je ministar spominjao. Zastupnik smatra pozitivnim kako je smanjena tarifa za udruge jer od postojećih 700, barem ih 350 treba ugasiti. Također, zastupnika zanima kako svake godine ima skuplju registraciju vozila - osiguranje isto, ali pristojbe s bilo koje razine vlasti u državi svake godine rastu. Idu li ta sredstva prikupljena od naplate pristojbi u tamo gdje trebaju ili idu u Proračun pa idu za običnu plaću, pita se zastupnik?

Zastupnica Marija Lovrić se pita zašto ovaj Zakon ide po skraćenom postupku, odnosno zašto ne ide redovnim putem? Zastupnica također predlaže da se što više Zakona donosi redovnom procedurom te da idu i na javnu raspravu. Što se tiče konkretno Zakona o upravnim pristojbama, zastupnicu zanima zašto su neke povećane za skoro 100%, koji je razlog i koji je na koncu financijski učinak te smatra kako je Ministarstvo financija trebalo možda obrazložiti kako će ovo povećanje utjecati na Proračun ŽZH?

Ministar pravosuđa i uprave Kristijan Zovko odgovara zastupniku Bukmiru kako pretpostavlja da su uplate za pristojbe otišle na pravo mjesto - pravilo je da svaka tarifa iznad 20 KM ide preko uplatnice, a do 20 KM idu taksativno, a markice izdaje Ministarstvo financija tako da bi sve trebalo biti u redu. Zastupnici Lovrić na pitanje o financijskom učinku ministar odgovara kako je izračunao za Ministarstvo pravosuđa i uprave - ovdje je gubitak za zadnje dvije godine, sudeći koliki je broj udruga bio u tom dijelu, radi se o iznosu od nekih 700 KM minusa u Proračunu ŽZH. Prema ministrovu mišljenu, to nije velik iznos za Proračun, a dobro će doći udrugama kako bi se mogle izbrisati. A vezano za skraćeni postupak, sada se možda čini kako je to puno, ali ovdje se radi o tri članka i samo je toliko tarifa, a idući zakon koji će zastupnici dobiti iz Ministarstva pravosuđa i uprave, ističe ministar, ići će u redovnoj proceduri. "Znači tamo stoji, ako nije više od pola članaka se ne mijenja, ide, ja predlažem skraćeni postupak, a Skupština to ne mora usvojiti, to je bilo prethodno pitanje Skupštine", kaže ministar Zovko.

Zastupnik Zvonko Jurišić se referira na članak 1., odnosno izmjene i dopune članka 9. postojećeg Zakona kojeg je ministar Zovko maloprije obrazlagao, zastupnik primjećuje da je Zakon slikovito rečeno 'razbijen' na dva dijela, a prije je sve to bilo u jednom dijelu i zastupnik ističe kako je sada u ovom Zakonu puno jasnije da su oslobođeni plaćanja ove pristojbe institucije čiji su osnivači županije, općine itd. Zastupnik Jurišić naglašava kako dolazi iz privatnog sektora, a ako će Županija osnovati neku ambulantu - ne plaća pristojbu, ako će privatnik osnovati ambulantu i zaposliti pet ljudi - plaća pristojbu, što znači da, prema riječima zastupnika, taj članak u spomenutom Zakonu diskriminira, pa nastavlja kako je onaj članak prije bio u redu, a ovim izmjenama i dopunama diskriminira cijeli privatni sektor u ŽZH. Ako će ljudi iz administracije predlagati ovaj Zakon, koji možda ne znaju ni što je završni račun, što je dobitak ili gubitak tvrtke, onda to nije u redu. Zastupnik Jurišić dodaje kako su kolege primijetile ovdje, i vjerojatno će glasovati za ovakav Zakon, ali on sam neće, primijetili su kako su se neke tarife povećale i to znatno (naročito se to odnosi na pristojbe iz djelokruga zdravstvene zaštite, rada i socijalne skrbi). Da bi zastupnik sada promijenio da više ne bude voditelj ordinacije, da to bude njegova kćer npr., on bi morao nakon do sada plaćanih 100 KM, morati platiti 200 KM. Ako bi sutra podnio zahtjev za mirovinu i odjavio se, umjesto 100 KM morat će platiti 200 KM. Zatim se referira na obrazloženje iz ministarstva zdravstva, čini mu se da je upućeno u siječnju 2019. godine, a ministar je tada tek preuzeo funkciju vođenja resora i obrazloženje što su se povećale ove tarife uglavnom za duplo i to u ovom sektoru. Visina dosadašnje pristojbe nije ekvivalent za učinjenu administrativnu uslugu pravnim i fizičkim osobama. Zastupnik se obraća ministru zdravstva Pejiću govoreći mu kako je vidio iz odgovora da ministar pravosuđa nema baš odgovor na ovo što je to ekvivalent za učinjenu administrativnu uslugu u ministarstvu koja je do sada godinama koštala 100 KM, a sada za nju treba dati 200 KM. Zastupnik predlaže kako će on osobno plaćati jednoga radnika 'da to tamo piše' da se vrate te tarife. To je zastupnikov prijedlog, i on još jednom ističe kako ne može podržati te poziva ostale nazočne da ne podrže izmjene ovog Zakona jer je on udar i na gospodarstvo, a sljedeći Zakon na Dnevnom redu potiče razvoj malog gospodarstva - a mi povećavamo pristojbe ponavlja zastupnik Jurišić i podsjeća ministra Zovka kako je rekao da su neznatni gubitci za udruge, predlaže mu da izbriše iz registra udruge koje su neaktivne. Kao primjer, zastupnik navodi zatim Ustanovu za socijalnu skrb - ako iziđe komisija, da im odobrenje da zadovoljavaju to prostorno, trebaju platiti umjesto dosadašnjih 70, moraju sada platiti 150 KM. Zastupnik smatra kako su to loše poruke onima koji žele ovdje ostati i nešto raditi.

Ministar pravosuđa i uprave Kristijan Zovko odgovara zastupniku Jurišiću vezano za članak 1. i ističe kako on misli da nije diskriminirajući te kako građani pri dolasku u ambulantu imaju besplatne preglede, a kad dođu kod privatnika plaćaju! Vezano za brisanje udruga iz registra, ministar kao pravnik ne može izbrisati nešto iz registra ako mu ne piše da izbriše. Ministar još jednom ističe kako je rekao da tako stoji u Zakonu, a pošto je i Federalni ministar radio na tom Zakonu, ministar Zovko traži da se u tom dijelu naprave izmjene. U Ministarstvu pravosuđa su bili krenuli s brisanjem, a od kolega iz Mostara je saznao da su tako napravili pa sada imaju probleme, jer se ispostavilo da takva udruga koju su izbrisali ima milijun maraka imovine. Dakle, to je jedan od razloga zašto se udruge ne smiju brisati, jer mora biti točno propisana procedura kako se sutra nekoga ne bi okrivljavalo za to.

Zastupnik Zvonko Jurišić ističe kako nije očekivao da će ministar dgovoriti u smislu da se usluge kod privatnih liječnika naplaćuju, a da su u domovima zdravlja usluge besplatne. Zastupnik smatra kako je to apsolutno netočno i dodaje kako on osobno izdvaja više od 700 KM doprinosa i poreza na plaću i poreza na dobit od čega i sam ministar dobiva plaću, a zastupnik paušal, ističe Jurišić napominjući još da plaća i za zdravstveno osiguranje za koje zaradi u privatnoj ordinaciji. Stoga smatra kako je diskriminiran s te strane jer je registriran u zdravstvenom sustavu i ne može napisati ni recept pacijentu, a tvrdi kako on kao privatnik pruža kvalitetniju uslugu pacijentu nego što bi ju dobio u nekom domu zdravlja. Zastupnik zatim ističe kako je investirao u opremu u svojoj ordinaciji 300.000,00 KM. Umjesto da ima u Hrvatskoj ugovore sa ZZO - to je tema koju bi trebalo potaknuti ministarstvo, preko našega zavoda, da imam ugovor sa zdravstvenim osiguranjem, da vi kao privatnik kažete želim da mi to riješi privatni oralni kirurg Zvonko Jurišić ili neki drugi koji ima ugovor sa ZZO, da niste primorani eventualno tamo. To su prava pacijenata da biraju zdravstvenu ustanovu dodaje Jurišić i nastavlja približno ponavljajući neke izjave ministra Zovka kad je rekao da kod privatnika plati, a tamo ne plati.

Zastupnik Ivan Leko ističe kako je mislio da se neće javljati za riječ po ovom pitanju, ali ipak je morao. Zastupnik je mišljenja kako će neki zauzeti stav kako zastupnik možda brani predlagatelja ovih tarifa pa se vraća, kako sam kaže na dio ove diskusije. Navodi primjer odlaska u Dom zdravlja kod liječnika - ništa ga ne košta, platio je to kroz doiprinose, ističe, i nastavlja: "Odem kod privatnika pa opet platim - dakle dva puta"! Zastupnik Leko smatra da njegov kolega zastupnik Jurišić nije u pravu kada govori o tim stvarima.

Ministar pravosuđa i uprave Kristijan Zovko ističe da se on i zastupnik Jurišić očito nisu razumjeli. Ministar se vraća na Zakonske odredbe koje se mijenjaju, ali odredba o kojoj je ministar govorio se ne odnosi na zdravstvene ustanove nego na škole. Ali pošto je zastupnik ministru postavio pitanje vezano za ambulante - ministar mu je tako i odgovorio.

Glasovanje po ovoj gore navedenoj točki dnevnog reda:

Za: Stipe Bešlić, Marija Iličić, Marko Radić, Milan Ševo, Mirko Jelić, Damir Jurišić, Ivan Damjanović, Ivan Jelčić, Ivan Leko, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Klaudija Skoko, Željko Dragićević, Žana Miličević, Ružica Galić, Ivo Sesar, Stjepan Vlašić.

Protiv: Darko Kvesić, Zvonko Jurišić.

Suzdržani: Marija Lovrić, Dobroslav Bukmir.

Ukupno: Za: 16 protiv: 2 suzdržani: 2.

Status točke dnevnog reda: Usvojeno.

7. Nacrt Zakona o poticanju malog gospodarstva

Izjašnjavanje odbora:

Povjerenstvo za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo jednoglasno je prihvatio Nacrt Zakona o poticanju malog gospodarstva

Odbor za prostorno uređenje, stambeno komunalnu politiku, zaštitu okoliša, poljoprivredu i šumarstvo jednoglasno je prihvatio Nacrt Zakona o poticanju malog gospodarstva

Ministar gospodarstva Dario Sesar se na početku svog obrazlaganja našalio kako će govoriti o poticajima, ne o uzimanjima i davanjima. Istaknuo je kako se radi o novom Zakonu kojeg do sada nije bilo i programi Ministarstva gospodarstva za poticaje malom gospodarstvu - pravni okvir za donošenje tih propisa su bili federalni propisi. Pošto postoji pravni temelj za donošenje ovog Zakona koji je sadržan u odredbama članka 15. i 26. Ustava ŽZH; Vlada je na svojoj 26. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine usvojila ovaj Zakon u formi Nacrta, iako je Ured za zakonodavstvo predlagao da ovaj Zakon ide na javnu raspravu, ali mišljenje Ministarstva gospodarstva je kako je Zakon kratak i jasan te da se u redovnoj proceduri također može dobiti kvalitetan Zakon. Iz tog razloga, resorni ministar poziva sve zastupnike da daju svoje amandmane, prijedloge, sugestije i razmišljanja kako bi se na kraju kada ovaj Zakon dođe u formi Prijedloga na Skupštinu tada će biti jasno što se prihvatilo, a što nije. Ministar Sesar naglašava kako u ovom resoru već duže vrijeme potiču malo gospodarstvo. Prve godine su imali 150.000,00 KM i tada su se poticali start up-ovi. Zatim se išlo na 200.000,00 KM i tu se u razgovorima s Udrugom gospodarstvenika prihvatilo sufinanciranje kapitalnih ulaganja u gospodarstvo što se pokazalo transparentno i bio je jasan pravni okvir, a svim aplikantima je to bilo najjednostavnije. Druge godine, također od 200.000,00 KM se potrošilo oko 160.000,00 KM. Znači, u 2019. godini gdje su sredstva podignuta na 250.000,00 KM po sadašnjim aplikacijama je vidljivo da će zanimanja biti dovoljno i da će se biti zadovoljno po pitanju broja prijava. Na izradi ovog Zakona je radilo Povjerenstvo, čiji je jedan od članova nazočan na sjednici Skupštine - pomoćnik ministra gospodarstva Ante Begić.

Zastupnica Marija Lovrić moli za pojašnjenje članaka 3. i 5. S obzirom da Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH razlikuje mala podzeća koja broje manje od 50 djelatnika, a vrijednost imovine je 1.000.000,00 KM i ukupan godišnji prihod manji od 2.000.000,00 KM. Srednja poduzeća - od 50 do 250 djelatnika, a vrijednost imovine od 1.000.000,00 do 4.000.000,00 KM s ukupnim prihodom od 2.000.000,00 do 8.000.000, 00 KM i velike pravne osobe su koje prelaze dvoje od ovih gore navedenih uvjeta. Zastupnici dakle nisu jasne stavke i brojke u članku 3. odnosno 5. odnosno djeluju joj prevelike, konstatira kako se možda radi o tiskarskoj grešci.

Zastupnik Dobroslav Bukmir ističe kako zastupnica Lovrić nije članica odbora, a dan ranije se na Odboru raspravljalo o ovom pitanju. Ne radi se o pogrešci, tvrdi zastupnik i dodaje kako se nastojalo uskladiti s Europskom unijom te kako je ovdje očito riječ o bitnoj temi, sudeći prema medijskom interesu netom prije početka same sjednice, a i on sam dijeli takvo mišljenje. Zastupnik Bukmir smatra kako je potrebno držati se obrta i malog poduzetništva te kako Zakon može proći i da će se kasnije vjerojatno Pravilnikom urediti detalji.

Pomoćnik ministra gospodarstva Ante Begić se referira na pitanje zastupnice Lovrić i ističe kako je upoznat s Federalnim Zakonom o računovodstvu i reviziji i dok su radili na 'našem' Zakonu, bili su s njima u kontaktu te dodaje kako su i oni trenutno u proceduri izmjene ovog svog Zakona tako da bi mogli uskladiti ovaj njihov Zakon sa zakonodavstvom Europske unije - to se od njih traži i oni će to napraviti u sljedećih nekoliko mjeseci. Ovo je ujedno svjetski standard podjele malog gospodarstva, te ministarstvo gospodarstva to nije izmislilo tek tako ističe pomoćnik Begić i dodaje kako je takav način podjele i u svijetu i u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj i skoro u svim županijama usvojen na prostoru BiH. Ako bismo išli detaljnije, ističe pomoćnik ministra gospodarstva - prihoda većih od 97.000.000,00 KM na prostoru ŽZH u 2017.godini je imalo samo šest poduzeća, a u 2018. broj se povećao samo za jedno. Nekakav okvir je u redu i svi oni će imati prilike javiti se na mjere koj će biti određene pravilnicima istaknuo je na kraju svog izlaganja pomoćnik Begić.

Zastupnik Zvonko Jurišić se referira na činjenicu kako su neki njegovi kolege zastupnici raspravljali na temu članka 3. i 5. te kako je pomoćnik ministra gospodarstva Begić nešto tu pojasnio iako u članku 3. (jedan dio članka) kaže - ostvaruju prihod manji od 97.500.000,00 KM, čija je bilanca stanja 84.000.000,00 KM, isto se ponavlja u članku 5. stavak C, a kod A i B kaže samo bilanca stanja ili ukupan prihod a) 3.900.000,00 KM se izjednačila bilanca stanja ukupan prihod i u b) 19.500.000,00 KM isto tako bilanca stanja ukupan prihod jeste jednako, a u bilanci C nije jednako. Tu imamo 97.500.000,00 i 84.000.000,00 KM - zastupnik Jurišić traži pojašnjenje ovih stravki. Nadalje, članak 11. ovdje je ministarstvo ili ministar predvidio da su sredstva za poticanje gospodarstva proračunska i prema Jurišićevim riječima, stavljeno je vrlo vješto do 1%. Naš Proračun na razini 85.000.000,00 KM do 1% znači moglo bi biti 850.000,00 KM. Mi ove godine imamo 200.000,00 KM, a za sljedećih nekoliko godina je isto predviđeno toliko sredstava i to, ističe zastupnik Jurišić, lijepo zvuči ali on nije siguran da je to europski standard. Prema mišljenju zastupnika Jurišića, ovaj Zakon je najsličniji ili bolje rečeno, u potpunosti isti Zakonu o poticanju gospodarstva Kantona Sarajevo. Razlikuje se jedino u članku 8. gdje u našem Zakonu postoje dva stavka, a gore kod njih u Zakonu Kantona Sarajevo postoje tri stavka - onaj jedan B je izbačen, dodaje Jurišić. U Zakonu o poticanju gospodarstva Kantona Sarajevo piše od 0,5% do 2%, u Zakonu ŽZH piše do 1%, a uzevši u obzir da sarajevski Kanton ima 700.000.000,00 KM Proračuna, pa uzevši 1% od tog iznosa dobije se 7.000.000,00 KM. Zastupnik misli da brojke koje su naprijed navedene za mikro, mala i ova poduzeća nisu europski standardi te da se to tek tako prepisalo iz sarajevskog Zakona, ali to su gabariti sarajevskog Kantona koji je od 'nas' veći barem pet puta s Proračunom većim skoro devet puta ističe Jurišić! Zastupnik ističe, referirajući se na Zakon Kantona Sarajevo u kojem stoji 1 - 9 prometa, a njega se kao pojedinca to tiče, jer se i on smatra dijelom toga te se pita gdje će on prometovati 3.900.000,00 KM? Što se to treba raditi u bilo kojoj općini ili gradu ŽZH, tko će imati od 6 do 9 zaposlenika i napraviti toliki promet? U sarajevskom Zakonu to je 400.000,00 KM i to je prikladnije, dodaje zastupnik uz konstataciju kako se moramo prilagoditi našim uvjetima i vidjeti što je najbolje. Zastupnik Jurišić ističe kako u potpunosti stoji iza svega što je rekao te još jednom pozvao nazočne da nađu Zakon Kantona Sarajevo iz 2016. i vide kako je identičan ovom u ŽZH barem u 95% sadržaja. Ako i u jednom od zakona koje je donijela ŽZH u poglavlju 8. Prijelazne i završne odredbe, članak 24. i 25. gramatički izrazi i zabrana diskriminacije i uznemiravanja. Zastupnik se pita: "Koliko je ŽZH i Skupština donijela zakona, ako nađete ta dva članka u bilo kojem Zakonu u Prijelaznim i završnim odredbama, vodim vas na izlet sedam dana gdje god hoćete". Prema zastupnikovu mišljenju, na ovo bi trebalo djelovati amandmanski, ali to je sada teško te će, koliko mu vrijeme bude dozvoljavalo iako za to ne prima plaću, uložiti nekoliko amandmana i poziva kolege da pročitaju Zakon sarajevskog Kantona i uvide razlike odnosno sličnosti. Postavlja pitanje ministru i njegovom pomoćniku koliko je gospodarstvenika sudjelovalo u izradi ovog Zakona jer bi i sam zastupnik prema njegovim riječima trebao biti korisnik ovog Zakona.

Pomoćnik ministra gospodarstva Ante Begić poziva zastupnika Jurišića da pročita Zakone te da, prema njegovu mišljenju, istupi sa suvislim sugestijama te se referira na članak 3. koji definira subjekte malog gospodarstva, dok u članaku 5. dolazi do podjele subjekata malog gospodarstva i ako vi kažete da ste mikro, ovdje stoji bilanca stanja manja od 3.000.000,00 KM koje vi (zastupnik) ne morate imati, ističe Begić.

Ministar gospodarstva Dario Sesar se osvrnuo na članak 11. i ističe kako je zastupnik Jurišić u ovom trenutku populist te da bi možda stavio 10%, ali ministar za sebe tvrdi kako je realist i do 1% smatra u redu. Ističe kako resor komunicira s Udrugom gospodarstvenika i kako je Zakon podložan izmjenama te da je sljedeća mjera Ministarstva gospodarstva smanjenje OKŠ-a, s jednog postotka na drugi. Ministar smatra da je iznos do 1% realan.

Zastupnik Dobroslav Bukmir sugerira pomoćniku ministra gospodarstva Begiću, podsjećajući ga na činjenicu kako on nije zastupnik i ne može odgovarati na druge stvari izvan vlastite ingerencije. Također, zastupnik je svjestan kako se još uvijek amandmanima može utjecati na Zakon i kako se ne treba previše oko toga nervirati. Zastupnik je mišljenja kako se treba držati ovih 'manjih', treba pustiti Europsku Uniju i spomenutih 97.000.000,00 KM, držati se treba ovih 3.900.000,00 KM jer je, prema zastupnikovim riječima, većina tih malih početnih poduzetnika. Što se tiče postotka do 1% zastupnik Bukmir se prisjetio pregovora oko poljoprivrednih poticaja kada su imali 2%, pa su sjeli s bivšom Vladom koja je to smatrala previsokim postotkom - poljoprivrdnici su pristali da bude do 2% jer su bili svjesni što se može dogoditi.

Zastupnica Marija Lovrić se afirmativno osvrće na ovaj Zakon.

Zastupnik Zvonko Jurišić se obraća pomoćniku ministra gospodarstva Begiću govoreći mu kako on nije kompetentan sugerirati njemu da nešto čita. Opet ponavlja kako su i sarajevski Zakon i Zakon ŽZH u ovom slučaju isti te sugerira Begiću da ponovno pogleda i pročita sadržaj kako bi i sam uvidio ovo o čemu zastupnik govori, jer odakle bi zastupnik znao da su isti ako prethodno nije pročitao te dodaje kako točno zna što nije isto, također upućuje pomoćnika Begića da je njegov posao obrazlagati sadržaj Zakona. Zastupnik nije suglasan s konstatacijama kako je Zakon jasan i sažet - po njegovom mišljenju to nije istina i on bi kao zastupnik volio da se održi i javna rasprava po ovom pitanju. Npr. kazne propisane Zakonom bi trebale biti manje!

Predsjednik Skupštine Županije Zapadnohercegovačke Ivan Jelčić podsjeća zastupnika Jurišića kako bi se trebao držati replike i ne raspravljati osobno s pomoćnikom minsitra gospodartsva Begićem.

Zastupnik Ivan Damjanović sugerira kako bi se pojedini zastupnici morali pridržavati Poslovnika radi vremenskog ograničenja. Svaki zastupnik se može pismenim putem obratiti Vladi i predložiti izmjene ako želi i cijelog Zakona. To ne treba činiti ovdje za vrijeme trajanja sjednice Skupštine jer dolazi do nepotrebnog gubitka vremena, dodaje Damjanović.

Glasovanje po ovoj gore navedenoj točki dnevnog reda:

Za: Stipe Bešlić, Marija Iličić, Marko Radić, Marija Lovrić, Milan Ševo, Mirko Jelić, Dobroslav Bukmir, Damir Jurišić, Ivan Damjanović, Ivan Jelčić, Ivan Leko, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Klaudija Skoko, Željko Dragićević, Žana Miličević, Ružica Galić, Ivo Sesar, Stjepan Vlašić.

Protiv: Zvonko Jurišić.

Suzdržani: Darko Kvesić.

Ukupno: Za: 18 protiv: 1 suzdržani: 1.

Status točke dnevnog reda: Usvojeno.

8. Prijedlog Odluke o pristupanju procesu strateškog planiranja i izradi Strategije razvoja obrazovanja i znanosti Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2020-2035

Izjašnjavanje odbora:

Povjerenstvo za Ustav, Poslovnik i zakonodavstvo jednoglasno je prihvatio Prijedlog Odluke o pristupanju procesu strateškog planiranja i izradi Strategije razvoja obrazovanja i znanosti Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2020-2035.

Odbor za obazovanje, kulturu, šport i mlade i informiranje jednoglasno je prihvatio Prijedlog Odluke o pristupanju procesu strateškog planiranja i izradi Strategije razvoja obrazovanja i znanosti Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2020-2035.

Pomoćnik ministrice za znanost i obrazovanje Mario Mikulić je detaljno obrazložio Prijedlog Odluke o pristupanju procesu planiranja i izradi Strategije razvoja obrazovanja i znanosti Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2020.-2035. Pomoćnik Mikulić se osvrnuo na konstataciju zastupnika Bukmira koji je za 7. točku Dnevnog reda rekao kako je najvažnija, no prema Mikulićevom mišljenju ipak je ovo najvažnija točka. Istaknuo je kako u modernim društvima kapital ljudskog stvaralačkog znanja ima prednost nad svim drugim oblicima kapitala te kako donošenjem ove Strategije Vlada ŽZH zajedno s privatnim sektorom preuzima odgovornost za provođenje i upravljanje u obrazovanju. Nužnost izrade strategije proizlazi iz dubokih promjena u kojima se nalazi današnje društvo i koje su posljedice globalizacije i brojnih drugih čimbenika. Mikulić je nadalje obrazložio svrhu obrazovanja ali između ostalog i obrazovanja za burzu. Prema međunarodnim istraživanjima, učenici koji polaze u prvi razred, nakon završetka srednjoškolskog školovanja steći će nekakvo obrazovanje i njih 60% će se baviti zanimanjima koja danas više uopće ne postoje. Prema određenim istraživanjima, oko 40% zanimanja koja danas postoje, tada više neće postojati i zato je naša uloga, ističe pomoćnik Mikulić promijeniti sustav obrazovanja na način da mladi dobiju kompetencije biti sposobni i spremni za budućnost i za tržište rada. Te kompetencije koje trebaju dobiti su matematička, jezična, informatička, građanska, socijalna i poduzetnička. Prije svega moraju naučiti usvojiti koncept ove strategije o kojoj je trenutno riječ, a to je cjeloživotno učenje koje se ogleda kroz ova tri učenja: formalno, informalno i neformalno obrazovanje. Strategija obrazovanja je nužna upravo iz tog razloga kako bi se moglo odgovoriti takvim izazovima i promijeniti današnji način poučavanja i planiranja koji je usmjeren na obrazovne sadržaje i na kognitivne procese koji vode reproduktivnom znanju, te ih zamijeniti i razvijati novi model koji je usmjeren prema učeniku i njegovim sposobnostima, tj.razvijati model fleksigurnosti, a to je zamjena sigurnog radnog mjesta sa sigurnom zapošljivošću. Izazov kojim se bavi ova strategija izmeđuostalog je i poboljšanje položaja nastavnika jer su oni jedini koji mogu pokrenuti ove promjene koje se u obrazovanju događaju proporcionalno sa spremnošću i promjenama koje se događaju kod učitelja i nastavnika. Ova strategija u prvom redu nudi pregled i govori gdje se danas nalazimo u obrazovanju, ističe Mikulić i dodaje kako je prošle godine u BiH provedeno istraživanje za petnaestogodišnjake i 3. prosinca ove godine će biti objavljeni rezultati. Ti rezultati sigurno neće biti zadovoljavajući i zasigurno će biti ispod prosjeka i neće nam poslužiti za usporedbu, ističe Mikulić nego će nam biti sistematski pregled obrazovanja kako bi se moglo vidjeti u kojem pravcu se treba ići. Kada se planirala izrada strategije naravno mislilo se i na način na koji se mogu osigurati sredstva pa je unutar ministarstva urađen jedan projekt 'obrazovanje i zapošljivost' koji je prepoznala Švicarska agencija i s Ministarstvom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u svibnju 2019. potpisala sporazum o financiranju ovog projekta, a u jedno i spomenute strategije.

Zastupnik Dobroslav Bukmir ističe kako je suglasan s pomoćnikom Mikulićem i smatra kako su znanje i obrazovanje pomalo uvijek u drugom planu i kako bi trebalo raditi na tome da se ta slika postupno popravi. Zastupnik smatra kako su te dvije komponente od vitalnog nacionalnog značaja za hrvatski narod u BiH i kako će se u tome, uspoređujući se s Hrvatskom, konstantno napredovati.

Zastupnica Marija Lovrić se afirmativno osvrće na inicijativu pokrtetanja i izrade Strategije. Istaknula je kako je baš ovaj tjedan sudjelovala na okruglom stolu, a tema je bila tržište rada i mladi s fokusom na obrazovanju, a nazočila je i ravnateljica Srednje strukovne škole Široki Brijeg te je izmeđuostalog zaključeno da je ključna stvar obrazovanje.

Zastupnik Zvonko Jurišić zadovoljan je i nekoliko je puta pročitao materijal s izvanrednom startnom pozicijom i s odličnim uvodom za sve zastupnike i sve koji su nazočni na sjednici. Mala primjedba na članak 2. - dodati pored Ministarstva obrazovanje i Ureda za Europske integracije i Zavod za obrazovanje koji ima bitnu ulogu u svemu s obzirom na sve aktivnosti kojima se bavi te misiju i viziju tog Zavoda. U svakom slučaju, zastupnik Jurišić neće biti protiv ni u jednom slučaju - niti ako se doda, niti ako se ne doda. Smatra da ga treba staviti jer su velika očekivanja od Zavoda za odgoj i obrazovanje. Zastupnika zanima detaljnije obrazloženje semantičkog značenja akronima PR analize SWOT.

Glasovanje po ovoj gore navedenoj točki dnevnog reda:

Za: Stipe Bešlić, Marija Iličić, Marko Radić, Marija Lovrić, Milan Ševo, Mirko Jelić, Dobroslav Bukmir, Damir Jurišić, Darko Kvesić, Ivan Damjanović, Ivan Jelčić, Ivan Leko, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Klaudija Skoko, Željko Dragićević, Žana Miličević, Zvonko Jurišić, Ružica Galić, Ivo Sesar, Stjepan Vlašić.

Ukupno: Za: 20 protiv: 0 suzdržani: 0.

Status točke dnevnog reda: Usvojeno.

Zapisnik sačinio:

Nikola Bebek

Naše općine ...

Široki Brijeg

Grad Široki Brijeg

Grad Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i središte Zapadnohercegovačke Županije.

Ljubuški

Grad Ljubuški

Grad Ljubuški pripada primorskoj, mediteranskoj i nizinskoj Hercegovini.

Posušje

Općina Posušje

Općina Posušje zauzima površinu od 461 km² i nalazi se u Zapadnohercegovačkoj Županiji.

Grude

Općina Grude

Općina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i republike Hrvatske.

^